Lovačka udruga "ZAVELIM" - Roško Polje

Zakonodavstvo

Izmjene zakona o lovstvu Federacije BiH

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU

Član 1.

U Zakonu o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/10) u članu 1. stav 1. riječi: "organizacija lovstva i lovišta" zamjenjuju se riječima: "ustanovljenje i dodjela
lovišta".

Član 2.

Član 2. mijenja se i glasi:

"Član 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
Divljač, u pogledu ovoga zakona su određene vrste životinja koje slobodno žive u prirodi;
Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zaštite i racionalnog korištenja divljači;
Korisnik lovišta je pravno lice koje je na osnovu odredbi ovoga zakona dobilo lovište na gazdovanje;
Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i racionalno korištenje divljači;
Otvoreno lovište je lovište u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograđeno lovište je lovište u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracije divljači;
Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta namijenjen intenzivnom uzgoju divljači za potrebe naseljavanja, povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa;
Lovno-privredna osnova je planski akt kojim se uređuje gazdovanje divljači i lovištem za desetogodišnji period;
Program uzgoja divljači je planski i privredni akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i upotreba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači predstavlja divljač ili određeni dio divljači, obrađen na odgovarajući način, tako da se može ocjenjivati prema međunarodnim formulama za ocjenu trofeja;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka, u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, ovim zakonom označenih kao divljač."

Član 3.

U članu 5. iza riječi "sakupljanje" dodaju se riječi: "odstrijeljene i".

Član 4.

U članu 6. stav 2. alineja 8. briše se.

Član 5.

U članu 7. stav 2. riječ "zaštićene" briše se.

Član 6.

U članu 10. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Korisnici lovišta u smislu ovoga zakona ne mogu biti pravna lica koja su tokom lovne godine dva ili više puta kažnjavana za prekršaj iz člana 82. stav 1. tač. 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga zakona.
Korisnik lovišta je dužan:
- da izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta najmanje jednom godišnje;
- da obezbijedi finansijska sredstva za provođenje lovno-privredne osnove, za sanaciju šteta na divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju pričini divljač;
- da ima stručnu službu, odnosno stručno lice za sprovođenje lovno-privredne osnove;
- da ima organizovanu lovočuvarsku službu;
- da ima lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje koristi, koji posjeduje rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od članica Međunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit urođenih osobina;
- da ima lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje koristi ima predviđen odstrjel krupne divljači ili da ima ugovor o korištenju psa sa pravnim ili fizičkim licem koje posjeduje takvog psa."

Član 7.

U članu 12. st. 3. i 4. brišu se.

Član 8.

Član 13. mijenja se i glasi:

"Član 13.

Divljač u smislu ovoga zakona su sljedeće vrste životinja:
a) DLAKAVA DIVLJAČ (SISARI)
- Glodari (Rodentia): bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica
(Sciurus vulgaris), evropski dabar (Castor fiber);
- Dvojezubci (Lagomorpha): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus)".
- Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeni tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed
(Ursus arctos).
- Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), divlja
svinja (Sus scrofa)
b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE)
- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna(Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka(Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan(Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac(Lyrurus tetrix).
- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas querquedula), patka glogoljica (Netta rufina),patka kreketaljka (Anas strepera), patkalastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula),patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila(Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guskaglogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta(Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronacveliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus).
- Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus).
- Rode (Ciconidae): bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra).
- Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis falcinellus), žličarka bijela (Platalea
leucorodia).
- Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi
(Pelecanus crispus).
- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypaetus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao štekavac
(Haliaeetus albicilla), orao ribar (Pandionhaliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo),škanjac gaćaš (Buteo lagopus), jastreb kokošar(Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter
nisus), eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska
(Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrđasta (Milvus milvus).
- Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo),
soko smeđi (Falco cherrug), soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco
columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni).
- Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus).
- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus),
zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijoka kušica
(Porzana pusilla), štijoka riđa (Porzana porzana).
- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Tetrax tetrax).
- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus).
- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka
kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozicamala
bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka
(Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limosa limosa), muljača smeđa (Limosa lapponica).
- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus).
- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Larus ridibundus), galeb srebrni (Larus argentatus),
galeb obični (Larus canus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus).
- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra
crna (Chlidonias niger).
- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto).
- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bubo bubo), mala ušara-utina (Asio otus), ušara
šumska (Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba).
- Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae):
vranac veliki-kormoran (Phalacrocorax carbo), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pygmeus).
- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis).
- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellata).
- Vrane (Corvidae): gavran (Corvus corax), vrana siva (Corvus cornix), gačac (Corvus
frugilegus), čavka (Corvus monedula), krehasojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica
pica), kreja lješnikara (Nucifraga caryocatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus).
Ako se na teritoriji Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njen status divljači privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u
daljem tekstu: Federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

Član 9.

U članu 15. stav 1. alineja 1. riječ "kozorog" briše se, a iza riječi "ris" dodaje se interpunkcijski znak "zarez" i riječi: "obični jelen, evropski dabar".

Član 10.

Član 17. mijenja se i glasi:

"Član 17.

Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, obični jelen, jelen lopatar, muflon, zec, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja svinja, evropski dabar, veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojna područja mogu se ustanoviti za zaštićene vrste divljači, na zemljištima i vodama na kojima postoje ekološki i prirodni uslovi za njihov opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna područja ustanovljava federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministra nadležnog za poslove lovstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), odnosno kantonalnih
ministara ako se uzgojno područje nalazi na području dva ili više kantona."

Član 11.

U članu 25. broj "600" zamjenjuje se brojem "400":

Član 12.

Član 26. mijenja se i glasi:

"Član 26.

Unošenje u lovište nove vrste divljači i ponovno naseljavanje nestalih vrsta divljači provodi se u skladu sa planovima gazdovanja lovištem i Zakonom o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13). "

Član 13.

Član 27. mijenja se i glasii

"Član 27.

Za potrebe naučnog istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno, ograđenom prostoru.
U slučaju iz st. 1. ovog člana donosi se rješenje kojim se propisuju način i mjere koje će se pri tome provoditi, te period važenja odobrenja."

Član 14.

Član 31. mijenja se i glasi:

"Član 31.

Lovištem, u smislu ovog zakona, smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan
opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište osniva skupština kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministarstva.
Akt o osnivanju lovišta obavezno sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge
potrebne podatke.
Prema namjeni lovišta mogu biti: sportsko-privredna, privredna i lovišta sa posebnom namjenom (posebna lovišta).
Pod privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je osnovna namjena bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti.
Pod sportsko-privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je namjena sportsko-privrednog karaktera.
Na površinama šuma sa posebnom namjenom (naučnog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr. značaja) kao i na površinama koje predstavljaju izuzetno pogodna staništa rijetkih, prorijeđenih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može osnovati posebno lovište uz
prethodno pribavljenu saglasnost vlade kantona.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, saglasnost za osnivanje posebnog lovišta daju vlade kantona.
Aktom o osnivanju lovišta iz st. 7. i 8. ovog člana Vlada Federacije određuje i korisnika lovišta.
Postupak dodjele posebnog lovišta na korišćenje propisat će federalni ministar."

Član 15.

U članu 34. stav 1. iza riječi "otvorena lovišta" briše se interpunkcijski znak "zarez", a riječi: "i uzgajališta divljači" brišu se.
U stavu 4. broj "600" zamjenjuje se brojem "400".
St. 5. i 6. istog člana brišu se.

Član 16.

Iza člana 34. dodaje se novi član 34a. koji glasi:

"Član 34a.

Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta koji obuhvata površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju
većeg broja kvalitetne i zdrave divljači namijenjene za reprodukciju, potrebe naseljavanja i povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa.
Izuzetno od stava 1. ovoga člana, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama privrednog ribnjaka sa obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim
nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju i na drugim površinama zemljišta u privatnom vlasništvu.
Dozvolu za ustanovljavanje uzgajališta divljači iz stava 2. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo na zahtjev vlasnika privatnog posjeda.
Uzgajalište divljači se ustanovljava u skladu sa važećom lovno-privrednom osnovom i godišnjim planom gazdovanja lovištem."

Član 17.

Član 36. mijenja se i glasi:

"Član 36.

Privredno lovište dodjeljuje se na korištenje u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) - (u daljem tekstu: Zakon o koncesijama) i zakonom o koncesijama kantona.
Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu privrednog lovišta na koncesiju imaju pravna lica registrovana za bavljenje lovstvom, privredna društva šumarstva i lovačka udruženja.
Na prijedlog kantonalnog ministarstva Vlada kantona će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele privrednih lovišta na koncesiju.
Nadležni kantonalni organ donosi odluku o dodjeli koncesije za korištenje lovišta najpovoljnijem ponuđaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrđene u javnom pozivu.
Godišnja koncesiona naknada za korištenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači.
Koncesiona naknada iz stava 5. ovog člana plaća se u skladu sa kantonalnim zakonom o koncesijama. Prikupljena sredstva iz stava 6. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom.
Jednom pravnom licu može se dodijeliti više lovišta na korištenje.
Rok na koji se dodjeljuje koncesija za korištenje lovišta ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30 godina. Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku."

Član 18.

Član 37. mijenja se i glasi:

"Član 37.

Sportsko-privredno lovište dodjeljuje se u zakup putem javnog poziva koji raspisuje kantonalno ministarstvo.
Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu sportskoprivrednog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja.
Nadležno kantonalno ministarstvo će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup.
Prije raspisivanja javnog konkursa za dodjelu sportskoprivrednog lovišta kantonalno ministarstvo propisuje način vrednovanja ponuda za dodjelu lovišta na korištenje."

Član 19.

Iza člana 37. dodaju se novi čl. 37a. i 37b. koji glase:

"Član 37a.

Vlada kantona, na prijedlog resornog kantonalnog ministarstva donosi odluku o dodjeli sportsko-privrednih lovišta u zakup najpovol?nijem ponuđaču koji ispunjava kriterije
utvrđene u javnom pozivu.
Kantonalni ministar imenuje komisiju za proceduru dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup.
Godišnja zakupnina za korišćenje lovišta je najpovol?nija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divl?ači iz
važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divl?ači.
Zakupnina se uplaćuje u korist budžeta kantona u iznosu od 60%, u korist Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u dal?em tekstu: Budžet Federacije) u iznosu od 20% i u budžet
opštine na čijem području se ostvaruje prihod u iznosu od 20% najkasnije do 31. januara za tekuću lovnu godinu.
Prikupl?ena sredstva iz stava 3. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom.
Lovište se daje u zakup na period od 10 lovnih godina.
Jednom korisniku lovišta u zakup se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati u podzakup ili ustupiti drugom korisniku."

"Član 37b.

Posebno lovište se daje na korištenje na period od 10 lovnih godina.
Jednom pravnom licu može se dati više posebnih lovišta na korištenje.
Korisnik posebnog lovišta, posebno lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku."

Član 20.

Član 39. mijenja se i glasi:

"Član 39.

O dodjeli lovišta na korištenje, a na osnovu odluke nadležnog kantonalnog organa iz člana 36. stav 5. i člana 37a. stav 1. ovoga zakona zaključuje se ugovor između kantonalnog
ministarstva i korisnika lovišta.
O dodjeli posebnog lovišta na korištenje, a na osnovu odluke Vlade Federacije BiH iz člana 31. stav 7. ovog zakona zaključuje se ugovor između Federalnog ministarstva i korisnika lovišta.
Ugovor iz st. 1. i 2. ovog člana mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište u zakup odnosno pod koncesiju, granice lovišta,
procjenu brojnog stanja divljači, uslove kojih se korisnik lovišta mora pridržavati, mjere koje je korisnik lovišta dužan preduzeti u cilju unaprjeđivanja lovišta, mjere zaštite divljači, uslove
organiziranja i finansiranja lovočuvarske službe, odredbe o provođenju lovno-privredne osnove, visinu i način plaćanja koncesione naknade odnosno zakupa, kao i uslove za raskidanja ugovora.
Ugovor o korištenju lovišta koje se daje pod koncesiju, osim navedenog u stavu 3. ovog člana mora sadržavati sve elemente iz člana 29. Zakona o koncesijama.
Pored elemenata iz st. 3. i 4. ovoga člana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono pravne elemente."

Član 21.

Član 44. mijenja se i glasi:

"Član 44.

Za svako lovište vodi se katastar lovišta.
Korisnik lovišta vodi katastar lovišta.
Korisnik lovišta je dužan po jedan primjerak izrađenog katastra lovišta dostaviti Federalnom ministarstvu i kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stava 2. ovog člana dostavlja katastar lovišta sa svim evidentiranim promjenama najdalje do 15. marta tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje federalni ministar."

Član 22.

U članu 45. stav 4. se briše.
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.

Član 23.

Član 46. mijenja se i glasi:

"Član 46.

Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije saglasnost na lovno-privrednu osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lovišta koja je osnovala skupština kantona saglasnost na lovnoprivrednu osnovu daje resorno kantonalno ministarstvo.
Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće lovno-privredne osnove.
Greške i nedostaci lovno-privredne osnove utvrđene od strane stručne komisije moraju se otkloniti u roku koji odredi komisija.
Izradu lovno-privrednih osnova finansira korisnik lovišta, a izrada lovno-privrednih osnova za posebna lovišta finansira se iz Budžeta Federacije.
Komisiju iz stava 3. ovog člana imenuje federalni ministar."

Član 24.

Član 48. mijenja se i glasi:

"Član 48.

Godišnji plan gazdovanja lovištem sastoji se od plana uređenja lovišta, plana uzgoja i zaštite divljači, plana korištenja divljači i finansijskog plana.
Godišnji plan gazdovanja lovištem izrađuje korisnik lovišta za period od 01. aprila tekuće do 31. marta naredne godine (lovna godina).
Uz godišnji plan gazdovanja dostavlja se i izvještaj o izvršenju plana za proteklu lovnu godinu.
Saglasnost na godišnji plan gazdovanja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na godišnje planove gazdovanja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Realizaciji godišnjeg plana gazdovanja lovištem može se pristupiti nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa."
Do donošenja lovno-privredne osnove korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem, a najduže jednu godinu.
Postupak donošenja privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem je isti kao i za redovni godišnji plan gazdovanja."

Član 25.

U članu 49. stav 2. mijenja se i glasi:
''Izrada i revizija lovno-privredne osnove može se povjeriti pravnom licu registrovanom za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkom licu sa visokom stručnom spremom šumarske, agronomske i veterinarske struke, koja je u toku fakultetskog školovanja izučavala i položila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelatnosti.''.

Član 26.

U članu 50. stav 3. broj "31" zamjenjuje se brojem "15".

Član 27.

U članu 51. stav 1. mijenja se i glasi:
"Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gazdovanju lovištem koriste se za realizaciju lovno-privredne osnove (gazdovanje i unapređivanje lovstva) i sticanje dobiti."

Član 28.

U članu 55. stav 1. mijenja se i glasi:
"Divljač mogu loviti lica starija od osamnaest godina sa položenim lovačkim ispitom."

Član 29.

Član 56. mijenja se i glasi:

"Član 56.

Lov krupne divljači vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov sitne divljači na osnovu lovne karte. Strani i domaći lovci turisti love na osnovu dozvole za lov.
Dozvolu za lov i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta.
Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj dozvole za lov i lovne karte."

Član 30.

U članu 58. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Vlasnici lovačkih pasa dužni su pse označiti, vakcinisati i upisati u registar pasa u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00) i
prijaviti pse i nova legla jednoj od članica Međunarodne kinološke federacije u Bosni i Hercegovini".
Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. i u istom se riječi: "Kinološki savezi u Federaciji izdaju" zamjenjuju riječima: "Kinološki savez iz stava 2. ovog člana izdaje".
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 31.

U članu 67. u stavu 6. iza riječi: "Lovački savez" briše se tačka i dodaju riječi: "i o tome obavještava Federalno ministarstvo.".

Član 32.

U članu 75. stav 4. mijenja se i glasi:
''Lovočuvar može biti lice koja je završilo najmanje III. stepen srednje škole, koje je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koje ispunjava uslove za nošenje oružja kao i druge uslove utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta.''.

Član 33.

Član 80. mijenja se i glasi:

"Član 80.
Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovoga
Zakona, Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/14) – (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i drugim propisima
kojima se regulira rad federalnih i kantonalnih inspektora.

Član 34.

Iza člana 80. dodaju se novi čl. 80a., 80b., 80c. i 80d. koji glase:

"Član 80a.
Federalna inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti kantonalne inspekcije, kada ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovoga zakona ili drugi propisi
doneseni na osnovu njega, a kantonalna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije završila postupak u roku.
Kantonalna inspekcija može po ovlaštenju i nalogu federalne inspekcije, izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalne inspekcije.

Član 80b.

Za federalnog i kantonalnog inspektora koji vrše nadzor nad provođenjem ovoga zakona može se imenovati lice koje ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani
inženjer šumarstva sa VII 1. stepenom VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja i ispunjava ostale uslove propisane posebnim
zakonom.

Član 80c.
Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, federalni inspektor je ovlašten i dužan da:
1. kontroliše primjenu lovno-privredne osnove;
2. kontroliše primjenu godišnjeg plana gazdovanja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
3. kontroliše rad lovačkih saveza u poslovima koji su im propisani ovim zakonom;
4. kontroliše provođenje odredbi ovoga zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučnoistraživačke svrhe kao i sokolarenje;
5. obavlja poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalnog inspektora za šumarstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.
Ukoliko utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, federalni inspektor ima pravo i obavezu:
- rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
- podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno krivičnu prijavu i
- preduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Član 80d.
Pored ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, kantonalni inspektor je ovlašten i dužan da:
1. kontroliše da li korisnik lovišta ispunjava propisane uslove za gazdovanje;
2. kontroliše da li je godišnji plan gazdovanja lovištem u skladu sa lovno-privrednom osnovom;
3. kontroliše lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divljač;
4. kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza korisnika lovišta;
5. pregleda radove i objekte u lovištima;
6. privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzima bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;
7. naredi privremene mjere za sprječavanje štete u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta;
8. prikuplja, kad je to potrebno, obavještenja od svjedoka, nalaz vještaka, odgovornih i drugih lica;
9. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovoga zakona i propisa
donesenih na osnovu njega;
10. izvještava nadležnu inspekciju i druge organe o nepravilnostima i predlaže sprovođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
11. kontrolira primjenu lovno-privredne osnove;
12. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
13. kontrolira provođenje ovog Zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučno istraživačke namjene kao i sokolarenje;
14. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
15. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima."

Član 35.

Član 81. mijenja se i glasi:

"Član 81.

Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje
utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja federalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Član 36.

U članu 82. stav 1. tačka 1. mijenja se i glasi: "lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (član 7. stav 2.)".
U tački 9. riječi u zagradi: "član 38. stav 4." zamjenjuju se riječima: "član 36. stav 11., član 37a. stav 8. i član 37b. stav 3".
U tački 17. broj "80." zamjenjuje se brojevima "80c. I 80d."

Član 37.

U članu 83. stav 1. iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi:
"ne izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta (član 10. stav 2. alineja 1.)".
U tački 3. riječi: "bez odobrenja Federalnog ministarstva (član 26.)" zamjenjuju se riječima: "suprotno odredbama člana 26".
Tačka 12. mijenja se i glasi: "dozvoli lov licima koja nemaju položen lovački ispit (član 55.).
Tačka 15. briše se.
Dosadašnje tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 16. i 17. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.

Član 38.

U članu 84. tačka 3. briše se.
Tačka 10. mijenja se i glasi: "10. u lovu se koristi nečistokrvnim lovačkim psima i ne prijavi lovačkog psa ili novo leglo (član 58. st. 1. i 3.)."
Dosadašnje tač. 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14.

Član 39.

Član 88. mijenja se i glasi:

"Član 88.
Nadležni kantonalni organi dužni su u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona osnovati i dodijeliti lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom.
Korisnici lovišta dužni su u roku od šest mjeseci od dana dobijanja lovišta na korištenje uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte sa odredbama ovoga zakona.
Do okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom, brigu o uzgoju i zaštiti divljači vodit će kantonalno ministarstvo."

Član 40.
Usklađivanje podzakonskih propisa donesenih po osnovu Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/10) sa odredbama ovoga zakona izvršit će se u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 41.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić



Zakon o lovstvu Federacije BiH

ZAKON O LOVSTVU
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom ureñuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači
i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovnogospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska
služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga
pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).
Lovstvo glede ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvaća mjere zaštite i uzgoja
divljači, ureñenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu uporabu divljači i lovišta, koji
doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih
staništa divljači.
Članak 2.
U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Divljač glede ovog zakona su odreñene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u
prirodi;
Pravo lova je ovlast da se na odreñenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju
mjere uzgoja, zaštite, lova i uporabe divljači;
Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište;
Lovište je odreñena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj
postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i uporabu divljači;
Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograñeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograñeno preprekama)
migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od 600 ha;
Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000 ha,
ograñeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov;
Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograñena ogradom, koju divljač ne može napustiti;
Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se ureñuje gospodarenje divljači i lovištem za
desetogodišnje razdoblje. Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten;
Program uzgoja divljači je planski i gospodarski akt kojim se potanko ureñuje uzgoj, zaštita,
lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi ureñeni za duže čuvanje i ocjenjivanje;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova točaka od evidentiranog
najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije.
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, zakonom
odreñenih kao divljač.
Članak 3.
Divljač je državno vlasništvo i dobro od općeg interesa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu.
Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na
zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za
poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ili fizičkoj osobi
kojoj je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.
II. LOVSTVO, KORISNICI LOVIŠTA I LOVAČKE UDRUGE
Članak 4.
Prema namjeni lovstvo može biti gospodarsko, športsko, gospodarsko-športsko i s posebnom
namjenom.
Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti.
Pod športskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi osobne razonode i
rekreacije.
Pod gospodarsko-športskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i
športskog lovstva.
Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju
znanstvenih istraživanja, nastave, zaštite naročito rijetkih životinja kao i za druge potrebe
utvrñene posebnim propisima.
Članak 5.
Lovljenje divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, promatranje, slijeñenje, odstrjel i hvatanje
žive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.
Članak 6.
Za vršenje lovstva, osnivaju se lovišta.
U lovište ne ulaze:
- izgrañeno i neizgrañeno grañevno zemljište;
- javne prometnice i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;
- odreñeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po
propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili
posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);
- more i gospodarski ribnjaci s obalnim zemljištem koji služe za korištenje ribnjaka;
- rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako
su ograñeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači;
- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov;
- ograñeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;
- privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.
Članak 7.
Na površinama zemljišta i na vodama izvan lovišta divljač je dužan zaštititi vlasnik zemljišta,
pravna ili fizička osoba i kantonalno ministarstvo na čijem se području nalazi zemljište i vode
koje se koriste.
Zabranjen je lov zaštićene divljači na zemljištima i vodama izvan lovišta.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima kada se radi o površinama zemljišta većim
od 100 ha pravnih ili fizičkih osoba koja koriste ta zemljišta, kantonalno ministarstvo povjerit
će zaštitu divljači na takvim površinama drugim pravnim ili fizičkim osobama.
Članak 8.
Lovištima se gospodari na temelju lovnogospodarske osnove.
Članak 9.
Pravo lova divljači imaju grañani koji ispunjavaju uvjete odreñene ovim zakonom, propisima
donesenim na temelju ovog zakona i općih akata pravnih osoba (lovačke organizacije i dr.)
koje gospodare lovištem.
Lov divljači može se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u odreñeno
vrijeme.
Godišnji ulov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama godišnjeg plana
gospodarenja.
Članak 10.
Korisnici lovišta su pravne osobe koji su na temelju odredbi ovog zakona dobili lovište na
gospodarenje.
Korisnici lovišta glede ovog zakona mogu biti: lovačke udruge, gospodarska društva
šumarstva, te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom.
Korisnici lovišta se mogu dobrovoljno povezivati u lovačke asocijacije radi promaknuća i
ostvarivanja zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, sukladno odredbama Zakona o udrugama i
fondacijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 45/02).
Članak 11.
Lovačke udruge osnivaju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja općeg interesa
za promicanje uzgoja i zaštite lovstva i izrabljivanja divljači, zaštite prirode i okoliša u
očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili drugih ciljeva, kroz
športsko- rekreacijske i ekološke aktivnosti.
Članak 12.
Lovački savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su dragovoljno učlanjeni
korisnici lovišta i druge organizacije i udruge zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se
primjenjuju sve odredbe zakona koje su inače propisane za udruge.
Lovački savez, glede ovoga zakona, obnaša svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran) te
vrši poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je
ovlašten, a naročito:
- promicanje lovstva;
- pružanje stručne pomoći kod donošenja i provedbe mjera gospodarenja lovištem i izobrazbe
lovaca;
- dosljedna provedba zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo
promicanje;
- ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa
inozemnim lovačkim udrugama;
- realizacija lovnog menadžmenta.
Korisnik lovišta je dužan:
- izvršiti inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta;
- osiguravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljači i
lovištu, kao i naknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda,
pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);
- imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove;
- imati organiziranu lovočuvarsku službu;
- imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u zakup, koji posjeduju
rodovnicu (rodovnik, pedigre) jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji
imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit u radu;
- imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim
ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviñen odstrjel krupne divljači.
Osim uvjeta iz stavka 2.ovog članka, korisnik lovišta obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje
je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.
III. DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA
Članak 13.
Divljač glede ovog zakona su slijedeće vrste životinja:
a) Dlakava divljač (sisavci)
- Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus), bizamski
pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris);
- Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica
(Martes foina), smeñi tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus
arctos);
- Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis
musimon), divlja svinja (Sus scrofa).
b) Pernata divljač (ptice)
- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix),
jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca),
jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali
tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix);
- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka
glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka
kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva
zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),
guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni
(Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac
srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus);
- Čaplje ( Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax),
bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus);
- Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra);
- Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea
leucordia);
- Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus
crispus);
- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeñeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila pomorina), orao štekavac
(Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac
gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja
močvarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus
macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrñasta (Milvus milvus);
- Sokolovi (Falconidae): sokol sivi (Falco peregrinus), sokol kragujac (Falco subbuteo), sokol
smeñi (Falco sherrug), sokol južni (Falco biarmicus), sokol kraguljčić (Falco columbarius),
vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta
(Falco naumanni);
- Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus);
- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga
mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla),
štijaka riñuka (Porzana porzana);
- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax);
- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);
- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica
(Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina
(Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa
totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeña (Limosa lapponica);
- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus);
- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb
obični (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus);
- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna
(Chlidonias niger);
- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus),
golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia
decaocto);
- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska
(Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);
- Vranci,kormorani(Phalacrocoracidae):vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac
kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).
- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riñoglavi (Podiceps
grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac
mali (Podiceps ruficollis);
- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato);
- Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus
frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica),
kreja lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica
crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).
Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njezin status divljači
privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem
tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.
Članak 14.
Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje kojima se pomaže razmnožavanje i
opstanak divljači propisano lovnogospodarskom osnovom, a naročito:
- lovostaj za odreñene vrste divljači;
- privremena zabrana lova divljači;
- provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi
u lovištu, te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa;
- održavanje utvrñene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljači koja se uzgaja;
- osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i voñenje mladunčadi;
- unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrñene lovnogospodarskom osnovom i
programom uzgoja;
- osiguranje provedbe preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera
u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite
divljači;
- smanjenje broja divljači koja čini štetu na podnošljiv broj, te uklanjanje pasa i mačaka
skitnica;
- spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;
- provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode;
- podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata;
- poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prigodom obavljanja poljoprivrednih i
drugih radova, te uporaba zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima;
- uporaba sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i
poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strništa, kukuruzišta, tršćaka
i sl.;
- korištenje odreñenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa;
- čuvanje lovišta;
- suzbijanje nezakonitog lova;
- poboljšanje staništa divljači;
- higijensko-zdravstvene mjere;
- sprječavanje smanjenja i presjecanja površina;
- uklanjanje štetočina.
Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreñena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili
namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukčije odreñeno.
Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.
Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i
lovostaja.
Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunčad,
pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje
mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.
Iznimno od stavka 5. ovog članka može se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lovnu
obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinoloških
priredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lova dužni su podnijeti izvješće
Federalnom ministarstvu o razlozima lova, količini i vrsti divljači, vremenu vršenja lova,
mjestu, načinu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnog inspektora,
predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovišta (a po potrebi i drugih zainteresiranih
stranaka) uz uvjet da se sačini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama.
Federalni ministar će ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga članka u slučajevima kada korisnik
postupi suprotno odredbama stavka 7.ovoga članka.
Članak 15.
Za zaštićenu, odreñuje se sljedeća divljač:
- Dlakava divljač: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec,
vjeverica, puh, ris;
- Pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode,
labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi,
droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska
saña, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica
crvenokljuna.
Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u stavku 1. ovog
članka.
Članak 16.
Stalna zabrana lova, sukladno «Crvenoj listi», odreñuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači:
vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice,
čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,
nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak
pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska saña, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,
galica, čolica i galica crvenokljuna.
Članak 17.
Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, jelen
lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mužjak, fazan,
prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji
golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojno područje za medvjeda iz stavka 1. ovog članka obuhvaća prostore na kojima postoje
ekološki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna područja mogu se osnovati i za druge vrste zaštićene divljači.
Uzgojna područja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno
kantonalnih ministarstava, ako se lovište nalazi na području više kantona.
Izvan uzgojnog područja medvjed nije zaštićen.
Lovostaj se ne odnosi na divljač koja se uzgaja u ograñenom prostoru čija je površina manja
od 1,0 ha.
Članak 18.
Privremena zabrana lova se odreñuje za vrste divljači čija je brojnost u lovištu osjetno
smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, požara ili iz nekih drugih razloga, a koju
treba zaštititi za odreñeno vrijeme u cilju povećanja njihove brojnosti.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka odreñuje korisnik lovišta.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar za područje više kantona i
kantonalni ministar za područje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovišta.
Članak 19.
Ako od zaštićene divljači nastupi izravna opasnost po život i zdravlje ljudi ili za državnu
imovinu i za imovinu grañana, zaštićena divljač može se odstrijeliti, odnosno njen broj
smanjiti bez obzira na vrijeme zaštite i godišnji plan gospodarenja.
Odobrenje za smanjenje broja zaštićene divljači i način izvršenja izdaje federalni ministar na
temelju zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i mjerodavne
veterinarske službe.
Članak 20.
Ako se za zaštitu poljoprivrednih i šumskih kultura uporabljuju kemijska sredstva štetna za
zaštićenu divljač, uporaba tih sredstava mora se vršiti na način koji je najmanje opasan za
divljač.
Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici odnosno korisnici zemljišta, dužni su najmanje
tri dana prije uporabe sredstava izvijestiti korisnika lovišta o mjestu, vremenu i načinu
uporabe sredstava iz stavka 1. ovog članka.
Članak 21.
Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, kao i kvarenje i
uništavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uništavanje mladunčadi i jaja, ako ovim
zakonom nije drugačije odreñeno.
Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje u zatvorenom ili ograñenom prostoru ako ovim
zakonom nije drugačije riješeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljači ili poboljšanja
prirodnog fonda iste vrste.
Članak 22.
Vlasnici ne smiju puštati pse da se bez kontrole kreću po lovištu.
Korisnik lovišta dužan je uklanjati pse i mačke koji se kreću bez kontrole po lovištu na
udaljenosti većoj od 300 m od naseljenih objekata.
Članak 23.
Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.
Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez
nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada.
Korisnik lovišta ima pravo i dužnost u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem
protivno odredbi stavka 2. ovog članka bez naknade vlasniku psa ili mačke.
Nije dozvoljeno ukloniti lovačke pse koji u organiziranom lovu, ispitima ili utakmicama pasa
u gonjenju divljači prijeñu u drugo lovište.
Vlasnici pasa su odgovorni za štetu koju njihovi psi počine u lovištu i istu nadoknañuju
korisniku lovišta.
Članak 24.
Federalni ministar će propisati vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači i utvrditi koje se
ptice i sisavci smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.
Akt iz stavka 1. ovog članka propisat će se po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog
ministarstva.
Članak 25.
Ograñivanje lovišta, čija površina ne može biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog
gospodarenja, ako nije predviñeno lovnom osnovom, može se vršiti samo uz odobrenje
Federalnog ministarstva.
Članak 26.
Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se temeljem odobrenja Federalnog ministarstva.
Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Naseljavanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se uz nazočnost mjerodavnog inspektora,
predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se
sačini zapisnik i konstatiraju urañene radnje.
Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovišta dostavlja stručno mišljenje i uvjerenje o
zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.
Članak 27.
Iznimno, temeljem odredaba članka 20. stavak 2. ovog zakona za potrebe znanstvenog
istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih
bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno,
ograñenom prostoru.
Za potrebe treninga i ispitivanja uroñenih osobina lovačkih pasa, kantonalni ministar može
odobriti držanje nezaštićene divljači u ograñenom prostoru, na zahtjev korisnika lovišta.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog članka u odobrenju će se propisati način i mjere koje će se pri
tome provoditi, te rok važnosti odobrenja.
Članak 28.
Zabranjeno je:
- žetva i košenje poljoprivrednim strojevima koje nemaju ugrañene ureñaje za plašenje i
istjerivanje divljači;
- paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog raslinja u lovištima;
- oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastičnim i drugim
materijalima na način na koji bi ugrožavao divljač;
- uporaba kemijskih preparata na način i u količini koji ugrožavaju zdravlje i opstanak
divljači;
- odlaganje otpada, smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta.
Korisnici lovišta obvezni su iz lovišta ukloniti otpad i smeće i imaju pravo za naknadu
troškova od fizičke ili pravne osobe koji su otpad ili smeće deponirali u lovištu, odnosno
moraju održavati i poboljšavati životne prostore divljači poštivajući zahtjeve prirodnog
gospodarenja šumama (stvarati prostore za parenje i odmor divljači) i zahtjeve zaštite
životinja i biljaka te zahtjeve javnosti.
Članak 29.
Trovanje divljači je zabranjeno.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, federalni ministar može na zahtjev zainteresiranih osoba
(inspektora, lovačke udruge i dr.) odobriti trovanje odreñene vrste divljači u slučaju izravne
opasnosti koja od te divljači zaprijeti životu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaćih životinja ili
opstanku zaštićene divljači.
Uz zahtjev se obvezno dostavlja stručno mišljenje o razlozima za davanje odobrenja za
trovanje odreñene vrste divljači.
U odobrenju za trovanje divljači odredit će se način i vrijeme uporabe otrova i osobe
odgovorne za te poslove.
Članak 30.
Zabranjeno je unošenje u lovište oružja koje nije lovačko (vojničko, poluautomatska puška sa
više od dva metka, malokalibarsko oružje i samostrijel).
Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti po tuñem lovištu sa lovačkim oružjem
koje nije u futroli ili prtljažniku automobila i ispražnjeno.
IV. L O V I Š T A
Članak 31.
Lovištem glede ovog zakona smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju
prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak,
uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i uporabu divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište osniva kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Akt o osnivanju lovišta sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači
koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke.
Lovišta koja se prostiru na površinama šuma s posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog,
vjerskog, povijesnog i dr. značenja) kao i na površinama koje predstavljaju iznimno prigodna
staništa rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može proglasiti
posebnim lovištem.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, mišljenje za formiranje posebnog
lovišta daju sporazumno kantonalni ministri.
Aktom o osnivanju lovišta iz prethodnog stavka Vlada Federacije odreñuje i korisnika lovišta.
Članak 32.
Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putovi, plantažni voćnjaci i
vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta
industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvrñeni posebnim propisima.
Ograñeni prostori za umjetni uzgoj divljači se, takoñer, ne smatraju lovnom površinom.
Članak 33.
Lovišta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.
Nizinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine ispod 400 m nadmorske
visine.
Brdskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine lovišta izmeñu 400 i 1.000
m nadmorske visine.
Planinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine iznad 1.000 m
nadmorske visine.
Članak 34.
Lovišta se mogu osnivati kao otvorena lovišta, ograñena lovišta i uzgajališta divljači.
Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i
pernate divljači. Ovo lovište ne može biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku
divljač.
Ograñeno lovište je lovište koje je ograñeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene
površine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slični ureñaji ili grañevine i sl.) preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu prvenstveno uzgaja,
štiti i lovi, napusti tu površinu.
Ograñeno lovište obuhvaća površinu na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov
i uporabu divljači, a ne može biti manje od 600 ha.
Uzgajalište divljači obuhvaća površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na
kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave
divljači namijenjene lovu i reprodukciji.
Iznimno od stavka 5. ovog članka, uzgajalište divljači može se osnivati na vlastitim
površinama gospodarskog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim
nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.
Članak 35.
Način odreñivanja granica lovišta, obilježivanje, kao i postupak osnivanja lovišta propisuje
federalni ministar.
Korisnik lovišta je dužan vidljivo obilježiti granice lovišta.
Članak 36.
Lovište se daje na gospodarenje korisniku lovišta, sukladno ovom zakonu i Zakonu o
koncesijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 40/02).
Jednom korisniku lovišta na gospodarenje se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom
korisniku.
Članak 37.
Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije dodjeljuje koncesiju
najpovoljnijem ponuñaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrñene u tenderu (poziv
na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuñače.
Lovište se daje na gospodarenje na odreñeno vrijeme.
Rok na koji se daje koncesija na lovište ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30
godina.
Članak 38.
Lovište se daje na gospodarenje jednoj pravnoj osobi koja ponudi najpovoljnije uvjete za
gospodarenje lovištem i promicanje lovišta (objekte, ureñaje i druga sredstva za uzgoj i zaštitu
divljači, stručne kadrove i sl.).
Uvjete gospodarenja lovištem iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar.
Korisnik zemljišta i voda na kome je osnovano lovište ima pod jednakim uvjetima iz stavka 2.
ovog članka pravo prvenstva u dobivanju lovišta na gospodarenje.
Korisniku kome je dano lovište na gospodarenje ne može to lovište ustupati drugim fizičkim i
pravnim osobama.
Članak 39.
O predaji lovišta na gospodarenje zaključuje se ugovor izmeñu kantonalnog ministarstva i
korisnika lovišta.
Ako se lovište daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obvezno sadržavati sve elemente
iz članka 29. Zakona o koncesijama, ali takoñer mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o
sudskoj registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište na gospodarenje, granice
lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uvjete kojih se korisnik lovišta mora pridržavati,
mjere koje je korisnik lovišta dužan poduzeti u cilju promicanja lovišta, mjere zaštite divljači,
uvjete organiziranja i financiranja lovočuvarske službe, odredbe o provedbi lovnogospodarske
osnove, visinu i način plaćanja naknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.
Pored elemenata iz stavka 2. ovog članka, ugovorne strane mogu ugovoriti i druge
obligacijsko pravne elemente.
Članak 40.
Ugovor o davanju lovišta na gospodarenje može se raskinuti:
- ako korisnik ne ispunjava uvjete odnosno obveze odreñene ovim zakonom, ugovorom ili ne
gospodari sukladno odredbama lovnogospodarske osnove;
- ako je potrebno da se zemljište, šuma ili voda koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost
bavljenja lovstvom.
O raskidu ugovora iz stavka 1. ovog članka odlučuje kantonalno ministarstvo koje je dalo
lovište na gospodarenje.
Korisnik lovišta kojem je lovište oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na naknadu uloženih,
a neiskorištenih sredstava.
Visina naknade iz stavka 3. ovog članka utvrñuje se sporazumom zainteresiranih ugovornih
strana.
U slučaju kada se ne može postići sporazum o visini naknade, odlučuje mjerodavni sud.
Naknada za izgrañene objekte i uništenu divljač utvrñuje se za objekte prema
knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divljač prema cjeniku.
Naknadu plaća korisnik lovišta kojem je lovište, odnosno dio lovišta nakon raskida ugovora,
dano na gospodarenje.
Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokreće postupak oduzimanja lovišta u
slučaju iz stavka 1. alineja 1. ovog članka.
Članak 41.
Korisnik lovišta je dužan u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja lovišta na gospodarenje
obilježiti granice lovišta.
Način obilježivanja granica lovišta propisuje federalni ministar.
Članak 42.
Korisnik lovišta mora osigurati da planiranje i realiziranje stručnih poslova lovstva obnaša
osoba sa završenim VII. stupnjem izobrazbe šumarskog smjera, koja je izučavala tijekom
svog školovanja predmet lovstvo.
Članak 43.
Ako se nakon provedbe postupka iz članka 36. ovoga zakona nitko ne javi na oglas ili se ne
javi dovoljan broj ponuditelja ili se od korisnika oduzme lovište na temelju članka 39., točka
1. ovog zakona, lovištem gospodari kantonalno ministarstvo.
Lovište koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na korištenje sukladno stavku 1. ovoga
članka, privremeno se daje na korištenje, bez natječaja, pravnoj osobi koja obnaša djelatnost
lovstva ili udruzi, odnosno organizaciji lovaca, do donošenja odluke o davanju lovišta na
korištenje sukladno članku 36. ovoga zakona.
Ustupanje glede stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana.
V. KATASTAR LOVIŠTA
Članak 44.
Za svako lovište osniva se i vodi katastar lovišta.
Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja
kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stavka 2. ovog članka dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom
ministarstvu najdalje do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način voñenja katastra lovišta propisuje federalni ministar.
VI. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE
Članak 45.
Za svako lovište donosi se lovnogospodarska osnova.
Lovnogospodarska osnova je dugoročni planski dokument kojim se ureñuje gospodarenje
lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje.
Lovnogospodarsku osnovu donosi korisnik lovišta za razdoblje od najmanje 10 godina.
Lovnogospodarsku osnovu korisnik lovišta dužan je donijeti u roku od jedne godine od dana
preuzimanja lovišta, a može je izraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili
fizička osoba (šumarski inženjer, inženjer lovstva i zaštite prirode) sa obrtnicom za obavljanje
te djelatnosti.
Odredbe lovnogospodarske osnove su obvezne i bez nje lov nije dozvoljen.
U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovišta i 50%
kantonalno ministarstvo, a ako se lovište daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan
iznos izrade lovnogospodarske osnove.
Članak 46.
Federalno ministarstvo daje suglasnost na lovnogospodarsku osnovu.
Izradba nove lovnogospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće
lovnogospodarske osnove.
Federalno ministarstvo, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva donosi rješenje o
odobrenju lovnogospodarske osnove ili stavlja primjedbe na ponuñenu osnovu.
Griješke i nedostatke lovnogospodarske osnove utvrñene od stručnog povjerenstva dužna je
otkloniti osoba kojoj je povjerena izradba osnove.
Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije lovnogospodarsku osnovu odobrava Federalno
ministarstvo.
Ako se lovište nalazi na području dva i više kantona, mišljenje na lovno-gospodarsku osnovu
sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajedničkog akta, a federalno ministarstvo
daje suglasnost na osnovu.
Financiranje lovnogospodarskih osnova za posebna lovišta snosi Vlada Federacije.
Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka propisat će federalni
ministar.
Članak 47.
Lovnogospodarska osnova sadrži naročito prikaz stanja lovišta, temeljne biološke i fizičke
karakteristike lovišta, sastav divljači (količina i kakvoća), ciljeve gospodarenja, vrste i obujam
radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku
osnovu gospodarenja, program za promicanje lovstva i lovočuvarsku službu.
Prikaz stanja lovišta naročito sadrži podatke o površini lovišta, prirodnim i drugim uvjetima
za život i razvoj divljači, stanju fonda divljači, po pojedinim vrstama i prirastu divljači u
lovištu.
Lovnogospodarskom osnovom mora se, sukladno zakonu, odrediti vrsta i broj divljači koja će
se uzgajati u lovištu kao i obujam zaštite i iskorištavanja divljači.
Lovnogospodarska osnova mora biti usklañena sa dugoročnim programom razvoja
poljoprivredne proizvodnje i šumskogospodarskom osnovom za površine na kojima se lovište
nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratificiranim meñunarodnim
ugovorom iz oblasti lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači.
Članak 48.
Do donošenja lovnogospodarske osnove korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najdulje jednu godinu.
Redoviti godišnji plan gospodarenja sadrži naročito mjere za promicanje lovstva kao i obujam
korištenja pojedinih vrsta divljači i utvrñuju prostori u lovištu na kojima se mogu obučavati
lovački psi.
Godišnji plan donosi se do 31.ožujka za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31.ožujka naredne
godine (lovna godina).
Lov se može vršiti tek poslije donošenja godišnjeg plana.
Godišnji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. travnja, a izvješće o
izvršenju plana za proteklu godinu do 31.svibnja.
Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na
godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Lov se može vršiti nakon dobivene suglasnosti.
Članak 49.
Bliži propis o sadržaju, načinu izrade i nositeljima izrade lovnogospodarske osnove lovišta,
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem i godišnjeg plana gospodarenja lovištem
donosi Federalno ministarstvo.
Izrada lovnogospodarske osnove i njena revizija može se povjeriti pravnoj osobi koja je
registrirana za tu djelatnost i ima uposlenu stručnu osobu sa završenim šumarskim fakultetom
ili inženjer lovstva i zaštite prirode.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se kada se trajno ili bitno izmjene uvjeti i okolnosti na
kojima se temelji lovnogospodarska osnova, a posebno uslijed uginuća više od 1/3 divljači,
požara, elementarnih nepogoda, trovanja i slično.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se po postupku propisanom za njeno donošenje.
Članak 50.
Korisnici lovišta dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama
predviñenim lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom.
Korisnik posebnih lovišta dužan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju
godišnjeg plana gospodarenja za proteklu godinu.
Izvješća iz st. 1. i 2. ovog članka dostavljaju se do 31. ožujka tekuće godine.
Evidentiranje izvršenih radova iz st. 1. i 2. ovog članka upisuje se u obrasce koje donosi
federalni ministar.
Članak 51.
Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovištem smiju se koristiti samo za
gospodarenje i promicanje lovstva ukoliko ovim zakonom nije drugačije odreñeno.
Promicanjem lovstva smatra se :
-zaštita, održavanje i poboljšanje životnih uvjeta za divljač u lovištu (poboljšavanjem
ispasišta, dodatnim hranjenjem, održavanjem solila i pojilišta);
- dostizanje i održavanje odgovarajuće spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljači u
okviru utvrñenog kapaciteta lovišta;
- unošenje novih vrsta divljači u lovište;
- čuvanje i zaštita divljači i lovišta;
- izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata;
- poduzimanje mjera za smanjenje šteta koje počini divljač;
- stručno osposobljavanje kadrova;
- izrada planskih dokumenata;
- znanstvenoistraživački rad u lovstvu;
- nabavka rasnih lovačkih pasa i
- nakladna djelatnost.
VII. LOV I UPORABA DIVLJAČI
Članak 52.
Korisnici lovišta dužni su pri lovljenju i uporabi divljači spriječiti neetična ponašanja u
lovištu, uznemiravanje divljači u njenom staništu (naročito sa psima u vrijeme reprodukcije),
otrovima, omamljujućim sredstvima i sl., čime se osigurava provedba meñunarodnih
konvencija o zaštiti divljači i ptica.
Članak 53.
Korisnici lovišta odredit će svojim aktom tko može i pod kojim uvjetima vršiti lov divljači,
kao i učešće lovaca u korištenju ulova.
Članak 54.
Odstrjel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi i
puškom sačmaricom.
Iznimno od stavka 1. ovog članka odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze
dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi.
Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima
koja je izgrañena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i
automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima.
Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.
Odredbe stavka 3. ovog članka ne odnose se na lov pernate divljači koja se umjetno uzgaja na
površinama koje su namijenjene takvom uzgoju.
Način uporabe lovačkog oružja i municije propisuje federalni ministar.
Članak 55.
Divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit.
Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, osloboñeni su polaganja
lovačkog ispita.
Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja
o položenom ispitu propisuje federalni ministar.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka divljač mogu loviti:
- lovci pripravnici bez prava odstrjela zaštićene divljači i pod nadzorom instruktora;
- strani i domaći lovci turisti u pratnji stručne osobe;
- diplomatski predstavnici u skupnom lovu.
Povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita formira federalni ministar.
Članak 56.
Članovi lovačkih udruga lov divljači visokog lova vrše na temelju odobrenja za odstrjel, a lov
divljači niskog lova na temelju lovne karte.
Strani i domaći lovci turisti love na temelju odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).
Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta, a jedinstvene obrasce, oblik i
sadržaj donosi federalni ministar.
Članak 57.
Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:
- u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom,
poledicom i prirodnim nesrećama;
- otrovom, zamkama, gvožñama, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću
lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje;
- gañanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gañanjem iz motornih čamaca;
- uporabom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama,
živih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih
zraka;
-vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim
lovačkim oružjem s više od pet metaka;
- hrtovima i nerasnim psima;
- papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;
- medvjeda progonom i prigonom;
- pticama grabljivicama i zvijerima;
- uporabom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograñenim lovištima do 1000 ha;
- u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrañenih objekata za lov;
- sačmom na udaljenosti od 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m
od naselja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik lovišta može odobriti noćni lov i s improviziranih
objekata, ako je u pitanju spriječavanje šteta na poljoprivrednim imanjima, te može dopustiti
hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge, na način i pod uvjetima
propisanim u članku 59. ovoga zakona.
Nerasnim psima iz alineje 6. stavka 1. ovog članka smatraju se psi koji nisu registrirani kod
mjerodavne kinološke organizacije i koji nemaju odgovarajući rodovnik.
Zabranjeno je sa psima proganjati divljač izvan terena ograñenog za trening u vremenu od 05.
siječnja do 31. srpnja.
Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim
šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograñene ogradom kroz koju dlakava divljač
ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i
drugim površinama i objektima kada je to utvrñeno posebnim propisima.
Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, osobi koja ima položen sokolarski ispit dopušten
je lov divljači pticama grabljivicama koje su za to posebno školovane.
Sokolarski ispit se polaže pred Povjerenstvom za polaganje lovačkog ispita koje se formira pri
Federalnom ministarstvu.
Program sokolarskog ispita i način lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje)
propisuje federalni ministar.
Članak 58.
U lovu se smiju isključivo koristiti čistokrvni lovački psi s položenim ispitom uroñenih
osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinačno, koji posjeduje
rodovnicu jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu
ocjenu u obliku (eksterijeru).
Kinološki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje čistokrvnost i pasminska
pripadnost, propisuju uvjete za ispit uroñenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaju
certifikat za položene radne ispite.
Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreñenim područjima propisuje federalni
ministar.
Članak 59.
Iznimno od odredaba članka 57. stavak 1. al. 2. i 4., federalni ministar može odobriti
korisniku lovišta hvatanje divljači mrežama, klopkama i omamljujućim sredstvima, ali samo
za znanstvene svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovišta, kao i za potrebe zooloških
vrtova i izvoza.
Članak 60.
Kantonalni ministar može propisati da se na zemljištima zasijanim ili zasañenim odreñenim
poljoprivrednim kulturama može zabraniti lov divljači u vrijeme kada bi to štetilo tim
kulturama.
Članak 61.
Tereni za obuku i trening lovačkih pasa odreñuju se lovnogospodarskom osnovom. U tom
cilju može se izdvojiti najviše do 5% ukupne površine lovišta.
Članak 62.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.
Za korištenje divljači i njenih dijelova, kao i pružene usluge u lovištu korisniku lovišta plaća
se naknada, osim u ograñenim prostorima za obuku pasa.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju
kantonalnom ministarstvu ili osobama kojim je povjerena zaštita divljači na tim površinama.
Lovac, član lovačke udruge koja je korisnik lovišta, plaća za uporabu divljači i njenih dijelova
:
- za visoku divljač 40% tržišne vrijednosti,
- za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti.
Strani i domaći lovci turisti, za uporabu divljači i njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu
tržišnu cijenu.
Cjenik odstrjela i uporabe divljači te drugih usluga u lovištu, na bazi tržišne vrijednosti,
donosi federalni ministar.
Članak 63.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovišta samo uz potvrdu
korisnika lovišta.
Potvrdu o podrijetlu divljači i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovišta.
Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova iz stavka 2. ovog članka i uvjete pod
kojima se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i
uporaba mesa divljači u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.
Članak 64.
Trofejima od divljači, glede ovog zakona, smatraju se rogovi srndaća, jelena lopatara, jelena,
divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno
medvjeda, vuka i divlje mačke, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog
tetrijeba.
Trofeji od divljači mogu se iznositi iz lovišta samo uz trofejni list.
Korisnik lovišta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima.
Članak 65.
Trofej ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana koju formira korisnik lovišta.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka vrši ocjenu trofeja na temelju standarda Meñunarodnog
savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (u daljnjem tekstu: CIC).
Članovi povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju imati položen ispit za ocjenjivanje
trofeja.
Program i način polaganja ispita iz stavka 3. ovog članka donosi Lovački savez.
Članak 66.
Bliže propise o obliku obrasca, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista
donosi federalni ministar.
Članak 67.
Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjača trofeja odreñene vrste divljači
u Federaciji na temelju banke podataka o vrijednim trofejima.
Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovački savez.
Korisnici lovišta dužni su mjerodavnom Lovačkom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista
za trofeje vrijednosti brončane medalje pa naviše.
Vrhunski trofej je vlasništvo onog tko je divljač odstrijelio, ali se ne može iznijeti izvan
teritorija Federacije sve dok po vrijednosti CIC poena ne doñe na 4. mjesto.
Korisnik lovišta je dužan upoznati stranog državljanina prije odlaska u lov o propisima koji
vrijede za vrhunske trofeje.
Obavijest o izlaženju odreñenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje Lovački savez.
Iznimno od stavka 4. ovog članka, federalni ministar na prijedlog Lovačkog saveza ili
Lovačke udruge može odobriti iznošenje vrhunskog trofeja izvan teritorija Federacije.
Bliži propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog
akta odredit će federalni ministar posebnim aktom.
VIII. SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE
Članak 68.
Korisnik lovišta dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti
imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači
prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.).
Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište dužni su
na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati
uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama,
električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili
premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu,
postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i
sl.).
Mjere iz stavka 2. ovog članka propisuje kantonalni ministar.
Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i
korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje naknade štete koju divljač počini regulirati i
meñusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranje kod osiguravajućeg
društva i sl.).
Članak 69.
Ako se radnjama, odnosno mjerama iz članka 68. stavak 1. ovog zakona, počini šteta, korisnik
lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi
lovište.
Članak 70.
Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je
lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite.
Štetu koju počini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je
nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu.
Iznimno, za štetu koji počini medvjed na utvrñenim uzgojnim područjima naknadu plaća
Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30%
procjene štete.
Nema odgovornosti za štetu koju je počinio medvjed na stoci bez pastira kao i u područjima
gdje je paša zabranjena.
Obveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu.
Članak 71.
Za štetu koju prigodom lova divljači počine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik
lovišta, a korisnik lovišta ima pravo regresa od lovaca odnosno njihovih pomoćnika.
Članak 72.
Fizičke i pravne osobe koje odstrijele ili nanesu štetu divljači bespravnim lovom ili na drugi
nezakonit način, dužni su korisniku lovišta u čijem lovištu ta divljač stalno obitava, naknaditi
štetu prema odštetnom cjeniku, a u slučaju spora odreñuje se nadležnost suda prema mjestu
nastanka štete.
Odštetni cjenik iz stavka 1. ovog članka donosi federalni ministar.
Sporove o naknadi štete iz stavka 1. ovog članka rješava mjerodavni sud.
Članak 73.
Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a
najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.
Kantonalno ministarstvo dužno je odmah, a najkasnije tri dana po primitku prijave štete
odrediti povjerenstvo za utvrñivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti.
Povjerenstvo sačinjavaju tri člana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik
povjerenstva), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski
stručnjak) i stručna osoba za utvrñivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske,
veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima.
Povjerenstvo je dužno da odmah izvrši očevid i o svom radu sačini zapisnik.
Na očevid se poziva oštećeni i korisnik lovišta.
Zapisnik povjerenstva sadrži naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na
odreñenu vrstu divljači, obujam i visinu štete, kao i poduzete mjere oštećenog prije i poslije
počinjene štete.
Članak 74.
Po primitku zapisnika iz članka 73. stavak 4. ovog zakona, kantonalno ministarstvo pokušat
će sporazumno utvrditi štetu izmeñu oštećenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za
naknadu štete.
Sporazum o naknadi štete sadrži naročito visinu naknade i rok njene isplate.
Sporazum o naknadi štete ima snagu izvršnog naslova.
Ako ne doñe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje tužbe mjerodavnom
sudu glede utvrñivanja štete i njene visine.
IX. LOVOČUVARSKA SLUŽBA
Članak 75.
Korisnik lovišta dužan je osigurati lovočuvarsku službu.
Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari kao službene (ovlaštene) osobe uposlene u lovištu.
Lovočuvari obnašaju dužnost naoružani lovačkim oružjem, u odori sa službenom oznakom -
lovočuvar.
Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole (šumarske,

LOVAČKA UDRUGA "ZAVELIM" - ROŠKO POLJE
Roško Polje 80247  
Tel.: +387 63 897521; +385 98 980 3260; +387 63 357 690
Email: lu.zavelim@gmail.com 
Transak. račun: 3382302200505679 - UniCredit banka  
Devizni račun: BA39 3382 3048 6315 2575; Core Broj  25022166 UniCredit

Copyright © Mabunta 2016.
Create a website