Lovačka udruga "ZAVELIM" - Roško Polje

Anatomija psa

Osnovni dijelovi psećeg tijela

Osnovni dijelovi psećeg tijela

Tijelo i građa psa

Osnovni dijelovi psećeg tijela

Kostur psa


LUBANJA PSA
Tri su osnovna oblika lubanje psa:
Dolikocefalni - pasmine duge njuške kao dugodlaki škotski ovčar, afganistanski hrt, doberman i foksterijer.
Brahicefalni - pasmine kratke, tupe njuške kao mops, buldog i pekinški psić.
Mezocefalni - grupa u koju spadaju psi između tih dviju krajnosti.
Svojstva lubanje se razlikuju ovisno o obliku i tipu lubanje.
Oko se nalazi u prostoru zvanom očna šupljina, unutar luka ličnih kostiju. Dva luka ličnih kostiju određuju širinu lubanje. Oni se jako razlikuju između pasmina - one s dugom njuškom imaju prilično ravan luk, dok je kod pasmina kratke njuške luk jako zakrivljen.        
                                                             


Oblik čeljusti se u pasa jako razlikuje (vidi okvir dolje). Službeni standardi uzgoja traže i određeni tip zagriza  svakog psa. Mišići čeljusti su vrlo snažni. Kažu da križanac od 20 kg može zagristi silom od 165 kg; sila prosječnog ljudskog zagriza iznosi 20-30 kg.

Gornji dio lubanje psa u kojemu se nalazi mozak poprilično se razlikuje u raznih pasmina. U čiuvave se uzgojnom selekcijom dobio kupolasti oblik. Nažalost, to je u nekim slučajevima dovelo do uzgoja pasa s prirođe­nim deformacijama mozga, primjerice hidrocefalusa (vode u mozgu).

Čeoni usjek (stop)
To je točka gdje se tjemena kresta završava i obris lubanje spušta prema nosnim kostima. Neke pasmine, primjerice bokser, moraju prema uzgojnim standardima imati naglašeni čeoni usjek, dok druge, kao što su engleski hrt ili bulterijer, to ne moraju.
Sa stražnje strane lubanje, tjemena kresta završava stražnjom kosti lubanje koja basetu daje karakterističan oblik glave. To se svojstvo obično ne pojavljuje kod štenadi mlađe od devet do deset tjedana.

Mozak
Pseći mozak se od čovječjeg uglavnom razlikuje po velikom mozgu; čovjek ima mnogo više sive tvari od psa. Premda oboje moraju koordinirati i upravljati tjelesnim funkcijama i pokretima, čovjek to obavlja mnogo profinjenije. Veći dio psećeg mozga se brine o osjetilima i prepoznavanju okoline. Vrlo je malo moždane mase raspoloživo za sintezu misli. Psa se može naučiti da prepozna novčić od 100 dinara, ali on nikada neće shvatiti pojam novca i koliko za taj novčić može kupiti mesa. Čak i veliki pas, kao što je bernardinac, težinom sličan čovjeku, ima mozak mase svega oko 15 posto mase čovječjega. Zanim­ljivo je spomenuti da područje psećeg mozga zaduženo za osjet mirisa sadrži 40 puta više stanica od odgovarajućeg područja ljudskog mozga.

Zubi
Pseći zubi su prilagođeni mesožderskom životu. Psi imaju velike, jake zube za trganje (nazvane koljačima) kojima pregrizaju čvrste tvari. Osim toga, posljednji se pretkutnjak u gornjoj čeljusti produljio i razvio oštricu za rezanje što se preklapa s prvim kutnjakom donje čeljusti kad pas zagrize. Dugi, šiljasti i ponešto zakrivljeni sjekutići, često zvani psećim zubima, korisno su oružje za probadanje, te za hvatanje i držanje plijena. Kod psa se različiti zubi pojavljuju u različito vrijeme.





Primjer klještastog, škarastog, predgrizač i podgrizač zubala



 

Mjerenje tijela psa


sidebar_sidebardijelovipsa


Cjelokupan izgled psa mora davati skladan odnos svih njegovih dijelova. Da pas ima predugačko tijelo, a prekratke noge i obratno ili da ima pretešku glavu i da rep drži okomito, to će primijetiti svaki koji iole poznaje pojedine pasmine pasa. Pravilno ocjenjivanje svih pojedinosti pasjeg tijela nije jednostavan posao, za to treba osim teoretskog znanja i dosta duga praksa. Pas je životinja koja odvajkada treba mnogo trčati. Tako si je nekad pribavljao i hranu. To mu je svojstvo i danas veoma potrebno, pa s tog vidika treba i promatrati njegovo tijelo. Za svaki dio tijela postoje pro¬pisi kakvi bi trebali biti, i to prema pasminama, npr. svi seteri moraju imati njuške crne boje, mađarske vižle mesnate boje itd. Malo je pasa koji imaju sve dijelove tijela pravilne.



Grešaka može biti posvuda, počevši od njuške, pa do repa. Glavne greške jesu: greške u zubalu, boji i stanju oka, preširoko čelo, odstojeće uši, podvoljak, kratak ili slab vrat, uleknuta ili izbečena leđa, preuska ili preplitka prsa, strm položaj prednjih i stražnjih nogu, meko došaplje i šape, strme sapi, nadgradenost i nepravilno kupiran i nošen rep, manjak jednog ili oba testisa (monorhid, kriptorhid i anorhid). Osim navedenih grešaka, pas može imati i drugih, npr.: slaba mišićavost, debljina, slaba kondicija, greške u odlakanosti, nedopuštena boja, prevelika ili premala visina, uska prsa, bačvasti oblik trupa, mekane šape i došaplje, kravlji stav stražnjih nogu i sl.



Sve te greške nije moguće prikazati crtežom, odnosno njihovo bi prikazivanje zauzelo previše prostora. Položaj nogu može biti pravilan, ali često puta i nepravilan, osobito u pasa koji se malo gibaju.



Kako iz crteža vidimo, pri pravilnom položaju nogu kutovi su oštriji, a pri nepravilnom su tuplji. Pravilni kutovi, odnosno pravilan položaj nogu omogućuju psu brzo trčanje i ustrajnost te ljepotu tijela, dok je to u pasa s tupim kutovima kostiju, odnosno strmim položajem nogu obratno.


GREŠKE PASJEG TIJELA
Sve greške u pasjem tijelu ne samo da ga nagrđuju nego ga čine i manje upotrebljivim u praktičnom lovu. Pas krivih nogu, slabih šapa, uskih prsiju neće imati onakvu izdržljivost, okretnost i brzinu, kakvu ima pas s normalno razvijenim svim dijelovima tijela. Zbog toga je potrebno paziti i nastojati štene od najranije mladosti ispravno hraniti, da se što je više moguće kreće i trči, da stanuje u suhoj nastambi, da nije izvrgnuto propuhu, te da ga čuvamo od raznih oboljenja, koja mogu također Štetiti pravilnom razvitku njegova tijela.






ZUBALO
Štene počinje dobivati prve mliječne zube u dobi od 3 do 4 tjedna do 2 mjeseca. Ti mu doskora ispadnu i u petom mjesecu dobiva stalne zube. Najkasnije pas pro¬mijeni očnjake, nakon 6 mjeseci. Kada pas navrši sedam mjeseci, trebao bi, u pravilu, da ima potpuno zubalo. Često se dešava da psu nisu u tom vremenu izrasli svi pretkutnjaci, osobito prvi i drugi u gornjoj i donjoj vilici. To su zubi koji se nalaze odmah iza očnjaka. Očnjaci su Četiri jaka zuba, dva u gornjoj, a dva u donjoj vilici, koji su nešto dulji od ostalih zubi, a nalaze se po prilici paralelno s očima. Dok psu rastu zubi, potrebno mu je davati hranu u kojoj ima dosta vapna, a to su u prvom redu mekane teleće i janjeće hrskavice i kosti. Osim toga što u njima ima tvari iz koje rastu zubi, pas ih grize i tako pospješuje rast zubi i njihov pravilan položaj.




Odrastao pas ima 42 zuba. Dešava se da pas nema potpuno zubalo, pa mu i cijelog života ne izrastu svi zubi. Takvi se psi ocjenjuju na smotrama i izložbama jednom ili dvije ocjene niže, a mogu se i isključiti od rasploda. Osim manjkavosti zubala po broju (najčešće pretkutnjaka, premolara), može'zubalo biti nepravilno po položaju zubi, i to je takozvano zubalo podgrizača i predgrizača.
Pravilno je zubalo ono gdje se poklapaju gornji i donji zubi poput kliješta, kada pas zatvori gubicu. Takvo se zubalo zove klještasto. Najbolje je zubalo ono kod kojeg se poklapaju zubi poput Škara, kada pas zatvori gubicu. Takav položaj zubi imaju i ljudi. Sva su ostala zubala neispravna. Ako pas zatvori gubicu, pa mu se gornji i donji prednji zubi ne dotiču, tj. donji su mu razmaknuti prema naprijed, takvog psa zovemo predgrizačem. Ako su mu donji razmaknuti prema unutra, zovemo ga podgrizačem.



Psima s takvim zubalima zabranjeno je parenje, jer su te mane nasljedne.Kada psu gledamo zubalo i položaj zubi, ne treba da mu otvaramo gubicu. To pas nerado dopušta, a nama je i nepotrebno. Psu jednostavno prstima odvinemo usne pa ćemo moći najbolje vidjeti njihov položaj, a također i njihov broj. Jedino ako hoćemo vidjeti stražnje kutnjake, koji su bliži ždrijela, možemo mu otvoriti gubicu.
Ako štene dobije štenećak u vremenu dok mu rastu stalni zubi, mogu mu se očitovati posljedice na zubalu. Osim što mu zubi dobiju žutu ili crnu prevlaku, mogu neki biti i u krivom položaju. Zbog toga treba štene pravovremeno cijepiti protiv štenećaka i tako spriječiti mogućnost oboljenja.
Pasje zubalo treba čuvati od oštećenja. Najčešće ga oštećuju djeca, a i neozbiljni ljudi koji psu bacaju kamenje da ga odnosi. Hvatanjem kamena, osobito ako je kamen težak, pas oštećuje zube. Zubi ga počnu boljeti, zbog toga manje jede, slabi i propada, te prije reda ugine.
O pomanjkanju pojedinih zuba, kao i o nepravilnom po¬ložaju zubala postoje mnoge rasprave. Neki tvrde da je uzrok u slaboj ishrani štenadi ili kuje, neki da u čeljusti nekih pasa nema dovoljno mjesta itd. Stopostotnog zaključka nema, no sigurno je da slaba ishrana majke dok nosi štenad, može imati za posljedicu tu manu, jer se začeci zubi razvijaju već u majčinoj utrobi. Slaba ishrana Šteneta može tu imati slabiji utjecaj, jer je štene već došlo na svijet sa zamecima zubi.
Manjkavo zubalo nije neka nova degenerativna pojava, jer su u iskopinama pasjih lubanja, starih po nekoliko tisuća godina, također pronađena manjkava zubala.
Najvjerojatniji uzrok te mane jest parenje u uskom srodstvu. Iako je ta mana nasljedna, ima u tome također iznimaka. Parimo li psa i kuju, od kojih oba imaju manjkavo zubalo, imat će najvjerojatnije i podmladak takovo zubalo, no dešava se da štenad i od takvih roditelja ima potpuno i pravilno zubalo. To, međutim, ne znači da se u drugoj generaciji ta mana opet neće pojaviti. Iz tih razloga poželjno je da se psi s manjkavim ili nepravilnim zubalom ne pare. To je u nas i službeni kinološki propis. Već u dobi od godine i pol počinju se trošiti psu donji sjekutići. Prema trošenju zubi, a i prema nekim drugim znacima možemo ocijeniti i dob pasa, kojima to nije vidljivo iz eventualno izgubljenih dokumenata. S osam godina postaju psu istrošeni očnjaci. S dvanaest godina ispadaju psu sjekutići iz gornje i donje čeljusti. Dob psa može se ocijeniti i još po nekim znacima: u šestoj godini pojavljuju se sijede dlake na gubici i bradi. U sedmoj godini proširena je psu očna jabučica, a bijelih dlaka ima sve više.



U osmoj godini očne su pupile proširene, a bijelih dlaka ima i na čelu. U desetoj godini očna se leća zamućuje, a bijelih dlaka ima na obrazu, nosu i vjeđama. U dvanaestoj godini leća je potpuno mutna, a glava sve bijelja, a bijelih dlaka ima po cijelom tijelu.
S godinama mijenjaju se još neki elementi, npr. mladi pas ima u minuti 110—120 otkucaja srca (puls), dok odrastao pas velike pasmine ima tek 60—80. Čovječje srce radi u pravilnom ritmu, dok je u psa to nepravilno, odnosno u njega je pravilna aritmija. Mladi pas, dok miruje, ima u minuti 20—22 izdisaja, stari 14—16. Taj se broj kod umornog psa silno poveća. Svi smo vidjeli psa nakon trke za zecom za ljetne vrućine kako silno ubrzano diše, a iz jezika mu kaplje voda iako je možda vrlo žedan. Ta je voda njegov znoj. Pas se ne znoji po tijelu kao čovjek, konj i rogata stoka, on se znoji samo na jezik.
Normalna pasja temperatura jest 37,5—39°C. Ona se preko dana mijenja, ujutro je najniža, a navečer najviša. Nakon obilnog primanja hrane povisuje se, a nakon obilnog primanja vode snizuje se. Kuje imaju povišenu temperaturu kad se tjeraju, a i u vrijeme gravidnosti.
page_pagemjerenjetijelapsa
sidebar_sidebarkostur
page_pagepoloajkostijupasjihprednjihnogu
sidebar_sidebarlubanjapsa
page_pagestavprednjihnogu
sidebar_sidebartipovi-zagriza
page_pagepasjalea
page_pagestavovoinoguzadnjih
sidebar_sidebarzubna-formula1
page_pagezubalopsa
sidebar_sidebarzubalo2
sidebar_sidebarzubalo
page_pagezubalukarastokljetasto
sidebar_sidebarmjerenjetijelapsa
page_pagezubimladogpsa1

LOVAČKA UDRUGA "ZAVELIM" - ROŠKO POLJE
Roško Polje 80247  
Tel.: +387 63 897521; +385 98 980 3260; +387 63 357 690
Email: lu.zavelim@gmail.com 
Transak. račun: 3382302200505679 - UniCredit banka  
Devizni račun: BA39 3382 3048 6315 2575; Core Broj  25022166 UniCredit

Copyright © Mabunta 2016.
Create a website